Nikšić : Matica crnogorska, 1996 (Beograd : Grafika). – 196 str.; 140 x 190
mm. – Tiraž 500.
…
Što je zapravo predmet proučavanja u ovoj knjizi? Najkraće rečeno, to je istorija jednog dijela Balkanskog poluostrva i demografske promjene koje su se odigrale na tom prostoru u periodu od 500. godine prije nove ere do 1500. godine nove ere. Kao što ćete vidjeti, posebna pažnja je posvećena prostoru današnje Hercegovine, Crne Gore i sjeverne Albanije sa naglaskom na etničke grupe sa tih prostora i njihove migracije do kraja XV vijeka. Odmah napočetku je potrebno istaći da do nastanka ove knjige vjerovatno nikad ne bi ni došlo da su istoričari (i ne samo oni) svoj posao odradili kako valja ‒ pošteno i temeljno, nezaobilazeći ono što im se ne dopada ili ne uklapa u sopstvene vizije o prošlim vremenima i događajima. Međutim, pošto je materijala bilo na pretek a prostor nepopunjen, izazov je bio prevelik da bi se izbjegao. Previše mita, romantike i „izbjegavanja“ se nataložilo i sve to zajedno je degenerisalo izučavanje istorije u Crnoj Gori.
…
Tradicionalna, narodna istorija je postala i zvanična, a samim tim su i određeni postulati te i takve istorije postali nedodirljiva istina koju je ogromna većina istoričara, bar donekle, prihvatila ne ulazeći dublje u cijelu stvar. Sve ono što se ne uklapa u te „vječne istine“ je proglašavano, najblaže rečeno „greškom”, a autori tih grešaka su postajali „nestručnjaci, separatisti, izdajnici…“. Od te bolesti i danas bolujemo.
Svjestan sam da redovi koji slijede neće mnogo toga promijeniti, niti im je to cilj. Nadam se da će se iz njih barem vidjeti da „vječne istine“ imaju i te kako puno ranjivih, da ne kažem šupljih mjesta. Možda će čak postati jasno zašto su tako jednodušno prihvatane.
Autor (Iz Predgovora)
