crnogorskih interniraca. – Podgorica : Matica crnogorska, 2018 (Podgorica : Grafo Bale). – 190 str.; 140 x 200 mm. – (Biblioteka : Posebna
izdanja). – Tiraž 600.
… Jedan od najvećih logora za Crnogorce tokom Prvog svjetskog rata je bio Carski i kraljevski logor ratnih zarobljenika Nađmeđer, koji se nalazio na teritoriji tadašnje Ugarske. Danas je to Veľky Meder, grad u Slovačkoj. Knjiga Nađmeđer 1914‒1918, logor i groblje crnogorskih interniraca je posvećena nevino stradalim i sudbini zaborava prepuštenim crnogorskim žrtvama u tom logoru. Knjiga je rezultat dugogodišnjeg naučnoistraživačkog rada u Vojnom istorijskom arhivu (Vojenskom historickom archíve) u Bratislavi o ratnim zarobljenicima i interniranim civilima iz Crne Gore u logoru Nađmeder. Tokom detaljnog istraživanja obrađena je obimna arhivska građa, i sačinjeni spiskovi stradalih sa datumima smrti i grobnim mjestima na kojima počivaju. Ovaj istraživački rad doprinosi upotpunjavanju slike o burnim vremenima koja su potresala Evropu vijek unazad. U tom smislu je znakovit citat na koji smo naišli tokom istraživanja, a koji potpisuje ing. Aleksandar Neveri, gradonačelnik Velikog Medera: „Vojnici, i oni koji su stigli kući, ali i oni koji to nijesu postali su heroji. Nije bitno da li su poginuli na bojnom polju ili u logoru za ratne zarobljenike – ti heroji su zaslužili poštovanje i dostojanstveno mjesto počivanja čak i u stranoj zemlji“.
Delegacija istraživača ovog projekta je 2016. godine prilikom pośete zarobljeničkom groblju Nađmeđer upalila 500 svijeća za pokoj duše nevino stradalih crnogorskih građana. Za mnoge od njih to je bila prva svijeća… Nakon završetka istraživanja i sačinjavanja konačnog spiska crnogorskih žrtava u Nađmeđeru autori knjige su posetili groblje i upalili još 101 svijeću.
Istorijske činjenice istražene do sada potvrđuju tezu da je na zarobljeničkom groblju u Nađmeđeru i nekoliko okolnih grobalja sahranjeno preko 600 vojnika i civila iz Crne Gore, te je rasvjetljavanje te činjenice tražilo i posebnu posvećenost. Ova monografija ima za cilj uklanjanje prašine sa zaboravljenog dijela crnogorske istorije i približavanje javnosti faktografskih podataka do kojih se došlo preciznom istraživačkom metodom. Značaj finaliziranja projekta u vidu monografije na stogodišnjicu zatvaranja logora Nađmeder (1918‒2018) je višestruk (državni, kulturni, naučni, istorijski, vojni). Nevine crnogorske žrtve čije su kosti rasute po ratištima i logorima širom bivše austrougarske monarhije, zaslužile su više nego što je do sada učinjeno. Ne smijemo dozvoliti da njihove grobove pokrije korov, da nestanu usljed širenja grada ili zbog nekih drugih razloga. U tom smislu treba i posmatrati ovaj projekat: kao skroman doprinos i znak poštovanja prema crnogorskim žrtvama, ali i vječni trag u očuvanju kolektivnog śećanja za jedan težak period u istoriji Crne Gore. Upitna je budućnost države koja zaboravi kosti svojih podanika zbog nje rasutih u tuđini, jer kako je to davno poručio španski filozof Santajana: „Onaj ko zaboravi prošlost, nanovo će je doživjeti“. …
Autori (Iz Uvoda)
