Sagledavajući bogat intelektualni angažman i druge njegove društvene djelatnosti, čini se da je Branko Banjević možda najveći doprinos dao crnogorskoj kulturi sa pozicije dugogodišnjeg predsjednika Matice crnogorske, u onim vremenima kada se u Crnoj Gori i njenom iseljeništvu obnavljala potreba za obnovom crnogorskog suvereniteta. Uostalom, za njegovog mandata Matica crnogorska je 2008. godine je konačno postala ustanova kulture, čija djelatnost je regulisana usvajanjem Zakona o Matici crnogorskoj u Skupštini Crne Gore, što je nesumnjivo uticalo na jačanje programskih aktivnosti Matice u minulom periodu, pa samim tim i crnogorskog identiteta.
Ličnost Branka Banjevića i njegov opus zahtijevali su ne samo post mortem organizaciju ovakvog skupa, jer Banjević je na književnoj i uopšte na javnoj sceni, bio prepoznat kao čovjek koji je svim svojim bićem bio predan Crnoj Gori. Njegove polemike i rasprave oko statusa crnogorske književnosti, odnosno jezika Crnogoraca još sedamdesetih godina prošlog vijeka u socijalističkoj Jugoslaviji, bile su svojevrsna jeres za tadašnju vladajuću komunističku garnituru u Crnoj Gori, budući da je pripadao jednom užem krugu crnogorskih intelektualaca koji su svojim javnim djelovanjem promovisali svijest o autohtonosti kulture crnogorskog naroda.
Ovaj naučni skup je posvećen pisanoj zaostavštini Branka Banjevića koji je okupio referentna lica iz sfere struke i nauke, i ovdje će zainteresovana javnost iz različitih uglova dobiti percepciju njegovog stvaralaštva, prije svega, upečatljivih dionica njegovog intelektualnog, odnosno društvenog angažmana, zbog čega se za Branka Banjevića sa zalogom može konstatovati da je riječ o jednom od utemeljivača montenegristike.
(Pozdravna riječ predsjednika Matice crnogorske mr sc. Ivana Jovovića na Naučnom skupu „Branko Banjević – Život i djelo“)
