Povodom 85 godina od Trinaestojulskog ustanka

IZLOŽBA MATICE CRNOGORSKE „13. JUL 1941“ OD 9. JULA U NJEGOŠEVOM PARKU U OKVIRU PODGORIČKOG KULTURNOG LJETA

Objavljeno: 08/07/26

Matica crnogorska će u okviru programa „Podgoričko kulturno ljeto 2026“, u saradnji sa Sekretarijatom za kulturu Glavnog grada, organizovati izložbu „13. jul 1941“, povodom obilježavanja 85 godina od jednog od najznačajnijih događaja u novijoj istoriji Crne Gore. Izložba će biti otvorena sjutra,  9. jula u Njegoševom parku, gdje će biti postavljena na 52 panoa dimenzija 120 x 84 cm.

Postavka je priređena na osnovu izložbe Matice crnogorske „13. jul 1941 – Godine prkosa i ponosa“ koja je prethodnih godina obišla gotovo sve crnogorske gradove, kao i više zemalja regiona. Za ovogodišnji jubilej – 85 godina od Trinaestojulskog ustanka – dvojezično priređena izložba na crnogorskom i engleskom jeziku, dopunjena je i prilagođena izlaganju na otvorenom prostoru. Redizajnirana postavka čini istorijsku građu preglednijom i pristupačnijom mlađim generacijama koje predstavljaju jednu od ciljnih grupa ovog projekta.

Autori izložbe koja predstavlja značajan doprinos njegovanju kulture sjećanja, jesu istoričar  Adnan Prekić, istoričarka Jadranka Selhanović, generalni sekretar Matice crnogorske Ivan Ivanović i bivši predsjednik Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske Danilo Ivezić. Dizajn potpisuje profesorica Suzana Pajović.

Narod Crne Gore podigao je ustanak u trenutku kada su fašističke sile kontrolisale gotovo cijelu Evropu, zbog čega Trinaestojulski ustanak predstavlja jedan od najsvjetlijih trenutaka crnogorske istorije. Bio je to najveći i najorganizovaniji ustanak protiv okupatora u Evropi tokom 1941. godine i jedan od vojnih i političkih fenomena Drugog svjetskog rata. Njegovo istorijsko nasljeđe i danas svjedoči o slobodarskoj tradiciji Crne Gore i vrijednostima antifašizma koje ostaju trajni dio njenog identiteta.

Organizovanjem ove izložbe Matica crnogorska nastavlja da najvažnije datume crnogorske istorije obilježava na sadržajan, savremen i široj publici prijemčiv način, nastojeći da kulturu sjećanja učini živim dijelom javnog prostora i približi je novim generacijama kroz savremene modele interpretacije istorijskog nasljeđa.