Predstavnici Matice crnogorske prisustvovali VI Kongresu matica i institucija slovenskih naroda u Slovačkoj

ZAJEDNIČKA ANTIFAŠISTIČKA TRADICIJA CRNOGORSKOG I SLOVAČKOG NARODA

Objavljeno: 12/09/25

Predsjednik Matice crnogorske Ivan Jovović i član Matice crnogorske, crnogorski istoričar Petar Lekić učestvovali su na dvodnevnom VI Kongresu matica i institucija slovenskih naroda u gradu Martin na sjeveru Slovačke u okviru koga je danas održan i naučni skup na temu „Drugi talas narodnog preporoda / Generacija sveslovenskog jedinstva“. 

Jovović je zahvalio u svoje i ime Matice crnogorske organizatorima na pozivu da bude neposredno uključen u Kongres i podsjetio na crnogorsko-slovačke „intenzivne i sadržajne istorijske veze koje su uslovljene sličnim etno-jezičkim identitetom, koje sežu duboko u prošlost, u rani srednji vijek, u doba pokrštavanja Slovena, tj. djelatnost zajedničkih svetitelja istočne i zapadne crkve Ćirila i Metodija, čije je djelo jedan od nosećih stubova hrišćanske Evrope.“ 

– Misija koju su nastavili njihovi učenici i sljedbenici omogućila je da i poslije toliko vjekova na jednom širokom geografskom prostoru, uprkos činjenici što je većina slovenskih naroda dugo vremena bila izložena različitim oblicima asimilacije, opstane svijest o zajedničkom porijeklu, bez obzira što su živjeli u različitim državnim formacijama, uslovljavajući različite kulturološke obrasce među Južnim, Zapadnim i Istočnim Slovenima. Jednu od neizostavnih ličnosti koja je aktivno sudjelovala u izgradnji panslavističke ideologije, dajući nemjerljiv doprinos proučavanju prošlosti, odnosno identiteta slovenskih naroda, predstavlja Jozef Šafarik, kome je s razlogom posvećena predmetna međunarodna naučna konferencija, pri čemu želim da napomenem da su odjeci njegove naučne djelatnosti bili prisutni u posrednoj i neposrednoj komunikaciji sa crnogorskim vladikom Petrom II Petrovićem Njegošem  istakao je Jovović. 

On je prokomentarisao i otkrivanje biste antifašiste Jana Bulika, istaknutog Slovaka iz Kraljevine Jugoslavije, koji je stradao u nacističkom konc-logoru. – Takav čin Matice slovačke svjedoči da ona njeguje kulturu sjećanja, u ovom slučaju antifašističke tradicije, koja je danas svuda u Evropi na udaru revizionističkih pokreta, koji u svom djelovanju koriste različitu metodologiju, da bi rehabilitovali razne kolaborante u svojim sredinama. Upravo ovom prilikom želim da apostrofiram zajedničku antifašističku tradiciju crnogorskog i slovačkog naroda oličenu u pukovniku Arseniju Boljeviću, koji se nakon bjekstva iz logora priključio slovačkim ustanicima u Banskoj Bistrici, središtu Slovačkog narodnog ustanka, dajući puni doprinos u oslobađanju Slovačke od nacističke okupacije – rekao je Jovović. 

Petar Lekić je izložio svoj rad na temu „Kult sv. Ćirila i Metodija u crnogorskoj istoriji“ u kome je, između ostalog, istakao da se štovanje sv. Ćirila u crnogorskoj tradiciji pronalazi u „Molitvenoslovu“ iz 1494. godine koji je štampan u štampariji crnogorske dinastije Crnojevića i to u okviru „Psaltira s posljedovanjem“, jednoj od pet knjiga koje su tamo štampane.  

– Brojne bogoslužbene knjige sadrže štovanje sveslovenskog svetitelja Ćirila. Svakako da je za sve crkve slovenskih naroda njegov kult bio od izuzetnog uticaja, pa je bio nezaobilazan u procesijama – rekao je Lekić i dodao da je jedno vrijeme bio izostavljen iz crkvenih kalendara, da bi se od 1885. godine u crnogorskom crnogorskom časopisu „Orlić“ ponovo našlo štovanje sv. Ćirila, učitelja slovenskog 14. februara i 11. maja sv. Ćirila i Metodija za pravoslavni kalendar. 

– Posebno slavljenje sv. Ćirila se pronalazi za 14. februar i sv. Ćirila i Metodija za 11. maj takođe u sadržaju pravoslavnog crkvenog kalendara u časopisu Grlica koji je izlazio od 1889. do 1897. godine u crnogorskoj prijestonici. Tokom modernog doba i u rimokatoličkoj i istočnopravoslavnoj tradiciji grade se hramovi posvećeni sveslovenskim prosvjetiteljima – rekao je Lekić. 

Matica slovačka je zajedno sa Ministarstvom vanjskih poslova i evropskih integracija Republike Slovačke organizovala ovaj kongres i međunarodnu konferenciju povodom 230 godina od rođenja Pavla Jozefa Šafarika, kao i drugih predstavnika tzv. Generacije sveslovenske ideje. Izlaganja sa konferencije biće objedinjena u posebnom zborniku.