U čast obilježavanja 13. jula Dana državnosti Crne Gore u Crnogorskom kulturnom centru u Lovćencu 12. jula je otvorena izložba Matice crnogorske: „13. jul – Dani prkosa i ponosa“, a dan kasnije i u Crnogorskom omladinskom domu u Kuli.
Izložbe je otvorio povjerenik Matice crnogorske za Republiku Srbiju dr Radonja Dubljević, koji je podsjetio prisutne na najčuveniju virpazarsku zoru.
– Masovni ustanak okupatoru je poslao poruku da sloboda nema cijenu, a na unutrašnjem planu da se povela borba i za uspostavljanje pravednog i solidarnog društva, obnovu nasilno prekinutog državnog bića i odbranu ugroženog nacionalnog identiteta – rekao je Dubljević.
On je podsjetio i na vezu sa 13. julom 1878. godine kada je nezavisnost Crne Gore priznata na Berlinskom kongresu.
– Nezavisnost herojske Crne Gore, koja, kako izgovori Gospodar Nikola I, iz vojničkog logora prelazi u moderno građansko društvo. Slobodna i ponosna Crna Gora, stiješnjena među planinama, oglednuta u plavetnilu mora, 26. je članica svjetske zajednice. Podatak za ponos. Trinaesti jul svojim drugim magistralnim krakom stremi u budućnost: Crna Gora postaje konstitutivni činilac jugoslovenske federacije, sa svim elementima državnosti, da bi puni državni kapacitet i međunarodno priznanje obnovila na referendumu 2006. – rekao je Dubljević.
Na otvaranju izložbe u Lovćencu govorio je i publicista i istraživač Nenad Stevović. U programu je učestvovala i recitatorka Dunja Milović koja je govorila stihove savremenih crnogorskih pjesnika.
U Kuli je, u novom prostoru Udruženja Crnogoraca Kule, na mjestu starog Omladinskog doma, publika mogla da pogleda i dokumentarni film „Trinaestojulski ustanak“ iz 1951. godine koji je rađen u produkciji „Lovćen filma“.
Dr Radonja Dubljević je istakao da izložba Matice crnogorske podsjeća na crnogorsku žrtvu u borbi za slobodu.
– Ideal slobode nadjačao je i sam život. Nošeni takvim idealom crnogorski heroji i heroine ustaše prvi i zadiviše tadašnju Evropu. Njih 30.000 boraca u prvim danima ustanka oslobodiše nekoliko gradova. O tome izvijestiše evropske radio stanice, objavi štampa, a lik crnogorske ljepotice ukrasi letke i proglase evropskih antifašista. Crna Gora dala je 257 narodnih heroja. Među njima je i Ljubo Čupić, s anđeoskim osmijehom. Posebno mjesto u njenoj borbi protiv fašizma pripada ženama, koje, ispred streljačkog stroja, zadiviše ponosom i prkosom, skočiše u vatru da sačuvaju svoju i opštu čast, kojima odsjekoše kosu, ali ne oduzeše ljepotu – rekao je Dubljević i istakao da je 13. jul jedan od temelja slavne crnogorske istorije.
– Nek na njegovim vrijednostima nastavi da traje moderna Crna Gora. Usvojimo ih, dragocjene su. Slike sa ove izložbe to potvrđuju – zaključio je Dubljević.
Na otvaranju izložbe „13. jul 1941 – Godine prkosa i ponosa“ u Kuli govorio je i predsjednik Udruženja Crnogoraca Kule Slobodan Balandžić, a program su uveličali mladi: Vukašin Šarović na harmonici a Kristina Balandžić i Lola Krstajić su govorile rodoljubivu poeziju.
Svečanostima u Lovćencu i Kuli prisustvovali su ambasador Crne Gore u Srbiji Nebojša Đoković i konzulka Nevenka Ćirović.
Izložbu čine 22 ilustrovana panoa sa fotografijama i dokumentima iz perioda pripreme ustanka i događanja nakon toga i predstavlja značajan doprinos njegovanju kulture sjećanja. Autori izložbe su Jadranka Selhanović, Ivan Ivanović, Danilo Ivezić i Adnan Prekić koji je i autor teksta za katalog, dok je dizajn djelo Suzane Pajović.
Izložbe koje će zainteresovana publika moći da pogleda do 31. jula, Matica crnogorska je organizovala u saradnji sa Udruženjem Crnogoraca Srbije „Krstaš“ iz Lovćenca i Udruženjem Crnogoraca Opštine Kula. U ime te dvije organizacije Radonja Dubljević i Nenad Stevović su položili cvijeće na Spomenik palim borcima i žrtvama fašističkog terora 1941–1945. godine u centru Lovćenca.
