Govoriti o crnogorskom ćirilskom štamparstvu XV i XVI vijeka na Cetinju, u godini jubileja – 530 godina od štampanja Oktoiha, u gradu u kome gotovo svaki kamen ima svoje istorijsko značenje predstavlja čast i zadovoljstvo. Poznavati, odnosno koristiti se izumom štampe prije više od pola milenijuma jasan je pokazatelj da Cetinje s razlogom treba da nosi epitet prijestonice evropske kulture, rekao je predsjednik Matice crnogorske Ivan Jovović na otvaranju izložbe „Crnogorsko ćirilsko štamparstvo XV i XVI vijeka“ na Cetinju.
– Ova vrijednost crnogorske kulture svjedoči o evropeizaciji crnogorskog naroda, s obzirom na to da je crnogorsko srednjevjekovno crnogorsko ćirilsko štamparstvo svojom autentičnošću, tj. strukturom i umjetničkim iskazom, s jedne strane, i prihvatanjem ideja humanizma i renesense, sa druge strane, slijedilo tadašnje glavne tokove evropske kulture. Upravo je ovdje, u svjetovnom i duhovnom sjedištu Crne Gore i crnogorskog naroda vizionarskom djelatnošću gospodara Đurđa Crnojevića i monaha – starca Makarija stvorena prva državna štamparija u Evopi, tj. ktitor je stao uz svog izdavača – rekao je Jovović.
Izložba „Crnogorsko ćirilsko štamparstvo XV i XVI vijeka“ je, osim u crnogorskim gradovima, predstavljena i u inostranstvu, a jubilej 530 godina štampanja Oktoiha prvoglasnika iz 1494. godine je prvorazredni događaj za crnogorsku kulturu, podsjetio je Jovović.
– Izložba je ujedno i povod da se prisjetimo zajedničke, kako staroslovenske tako i hrišćanske baštine, koja je dominantno oblikovala kulturno-jezički habitus crnogorskog naroda. Zahvaljujući djelatnosti ovih slovenskih svetitelja i prosvetitelja, te njihovih učenika, tj. sljedbenika, slovenski jezik je postao jedan od službenih, odnosno sakralnih jezika, uz grčki i latinski, tadašnje jedinstvene hrišćanske crkve, koji je sa svojim autentičnim pismima, glagoljicom i ćirilicom, bio raspostranjen kod Zapadnih, Istočnih i Južnih Slovena, a što je bilo od presudnog značaja za razvoj dalje pismenosti među slovenskim narodima. U tom kontekstu želimo apostrofirati činjenicu da među slovesnkim narodima samo Česi, Hrvati, Crnogorci i Ukrajinci imaju inkunabule, što je bitan indikator kulturnih domena naših predaka – rekao je Jovović.
Gradonačelnik Cetinja Nikola Đurašković takođe je izrazio zadovoljstvo zbog okupljanja „u čast plemenite misije koja je vjekovima predstavljala čuvara identiteta i neugasivo ognjište crnogorske duhovnosti.“
– Na samom početku, neću biti subjektivan ako istaknem da posebno mjesto u toj misiji pripada Cetinju, gradu čija bogata istorija svjedoči o odlučnosti i nepokolebljivosti naroda da postojano brani svoju slobodu i istovremeno širi pismenost i znanje. U vremenu osvajačkih pohoda Osmanlija, naš narod se hrabro suprotstavljao neprijatelju boreći se ne samo oružjem za slobodu i dostojanstvo, već i perom koje je predstavljalo sredstvo za odbranu prava na slovo, prava na zapis i, konačno, prava na vlastitu istoriju. Tako je u srcu crnogorske države, prije više od pola milenijuma, osnovana prva državna štamparija u cijelom svijetu – slavna štamparija Crnojevića u kojoj je štampana prva knjiga na slovenskom jeziku i prva u nizu mnogih koje će vjekovima pronositi snagu naše kulture. Oktoih prvoglasnik bio je svjedočanstvo duhovne snage Crne Gore, snage koja se opire vremenu, nepravdi, nasilju i uništenju, dok je naše Cetinje postalo mjesto gdje su knjige značile slobodu, dostojanstvo i identitet – rekao je Đurašković.
Podsjetio je i da je bogato nasljeđe crnogorskog srednjevjekovnog ćirilskog štamparstva bilo rasuto daleko van granica naše domovine.
– I u tom kontekstu, želim da istaknem izvanredan rad Matice crnogorske, koja je okupila fragmente tih knjiga i simbolično započela proces vraćanja naše kulturne baštine. Zato, želim da izrazim posebnu zahvalnost autorskom timu koji čine prof. dr Božidar Šekularac, prof. mr Suzana Pajović i generalni sekretar Matice crnogorske Ivan Ivanović, koji su svojim trudom i posvećenošću doprinijeli organizaciji izložbe, koja će služiti kao trajni podsjetnik na domašaje štamparskog nasljeđa Crne Gore i bogatu istoriju našeg naroda – rekao je Đurašković i pozdravio prisutne riječima knjaza Danila: „Ako bude Crne Gore – biće i slova“.
